Dijamanti
Najsjajniji i najotporniji je dragi kamen koji postoji pa ga upravo to i čini tako poželjnim u izboru vjenčanog ili zaručničkog prstenja. No, kao što je svaki ljudski odnos jedinstven, možemo reći da je i svaki dijamant na svijetu poseban.
Dva dijamanta mogu se razlikovati u gotovo nenabrojivim pojedinostima, pa ipak sve te pojedinosti svrstavamo u obilježja – brušenja, boje, čistoće i veličine dijamanta. To su glavne karakteristike na temelju kojih procjenjujemo kakvoću dragog kamena, a njihovo poznavanje svakako će biti od pomoći u izboru dijamantnog prstena.
Brušenje i oblici dijamanta
Draguljari koriste pojam brušenje dijamanta kada želi opisati oblik u kojem je dijamant brušen. Postoje mnogi oblici kao što su poznatniji briljantni oblik (“okrugli”), princess oblik (“četvrtasti”), baguette (“pravokutni”), marquise (“ovalni”), srca, suza i drugih ponekad čak “egzotičnih” oblika, no i dalje se može reći da briljantno brušenje u 57 fazeta predstavlja standard za izbor oblika koji najbolje ističe vrline dragog kamena, pa se zato najčešće pojmovi briljant i dijamant shvaćaju kao istoznačnice, iako precizno gledano briljant označava oblik brušenja dijamanta.
Pojmom brušenje međutim, što je još i važnije označavamo kvalitetu samog brušenja koja zapravo određuje da li će dijamant oživjeti u svom blještavilu, ili će ako je brušenje loše izvedeno imati ponekad i mutan, gotovo bezizražajan izgled. Izvrsnost brušenja se utvrđuje na osnovi egzaktno izmjerenih (kada se radi o većim dijamantima) i vizualno ocijenjenih (kada se radi o manjim) proporcija dragog kamena, simetrijom njegovih pojedinih ploha i kakvoćom poliranja dragog kamena. Upravo savršen odnos svih karakteristika brušenja najviše utječe na ljepotu, sjaj i blještavilo dijamanta.
Dok mnogi činioci utječu na to kakav dijamant odabiremo, na brušenje možda treba obratiti najviše pozornosti, jer vrhunski brušen dijamant će isijavati maksimalnu količinu svjetla prema promatraču te će biti ljepši i blještaviji.
Brušenje izravno utječe na refleksiju svjetla koju možemo različiti na žar – odbljeske u duginim bojama koje vidimo u kamenu, briljantnost – odsjaj bijelog svjetla kroz površinu dijamanta i scintilaciju – titraje pravilne dijamantne matrice. Vrhunsko brušenje će maksimalno istaknuti sve komponente sjaja dijamanta.
Boja dijamanta
Boja dijamanta izuzetno važna značajka tog dragog kamena – jer boja će više od svega privući pažnju oka. Dijamant je to cjenjeniji kada je što bjeliji odn. bez boje s dubinom prožetom prelamajućim raznobojnim duginim odbljescima. U novije vrijeme stupnjevanje boje se najpreciznije izražava slovima od D do Z (prema klasifikaciji GIA -Gemological Institute of America), a što se oznake boje približavaju kraju abecede označavaju dijamante žute, smeđe i na kraju sive boje. Najcjenjeniji dijamanti su potpuno bezbojni, a dijamant je jedini dragi kamen kod kojeg upravo odsutnost boje povećava njegovu vrijednost.
Ovdje treba spomenuti i dijamante u tzv. «fancy» bojama koji se mogu javljati u rasponu od roze do plave boje, a u takvi dijamanti u prirodnoj boji su izuzetno rijetki osobito kada je ta boja jako izražena.
Čistoća dijamanta
Čistoća je osim veličine možda najlakše utvrdivo obilježje dijamanta te zbog toga često dobiva posebnu težinu u razmatranju vrijednosti dragog kamena, no sve te primjese koje se javljaju u obliku mjehurića zraka, točkica ili pukotina golim su okom nevidljive kod dijamanata koji se koriste u kvalitetnom nakitu. Početna oznaka za čiste dijamante je Si (eng. slight inclusions odnosno neznatne primjese), slijedeća je Vsi (very slight inclusions), a potom Vvsi (very very slight inclusions), a sve ove kategorije kod većih kamena se dijele u dvije podgrupe (npr vs1 i vs2). Najbolju čistoću imaju dijamanti koji su klasificirani kao IF (internally flawless), a vrlo su rijetki. Kod svih ovih oznaka čistoće radi se o stupnjevima primjesa koje se vide samo pod povećalom sa uvećanjem od 10 puta. Spomenimo usput i dijamante loše čistoće koje klasificiramo oznakama I1, I2, I3, a kod kojih će primjese biti vidljive i golim okom, a pod povećalom očigledno. Vrijednost ovakvih nije usporediva s ranije spomenutima.
Veličina dijamanta
U ocjenjivanju vrijednosti ulogu igra i veličina dragog kamena. Veličinu dijamanta izražavamo u karatima, iako je karat mjera za težinu (1 karat = 0,2 gr). Naime, zna se da dijamanti iste vrste brušenja u određenoj težini imaju i približno istu određenu veličinu, pa se ovisno o karataži može zaključivati i o veličini kamena. Bitno je imati na umu da više manjih kamenčića vrijedi manje ili najčešće mnogo manje od jednog kamena iste karataže.
Uvijek je jedan, ali veći kamen dragocjeniji. Kada se radi o većim dijamantima uvriježeno je u razvijenim tržištima dragog kamenja i nakita da dijamanti budu popraćeni certifikatima međunarodnih gemoloških laboratorija (laboratoriji koji se bave identifikacijom i klasifikacijom dragih kamena, najcjenjeniji i najpriznatiji GIA, HRD, IGI certifikati).
1. Izrađen prsten bez ugrađenog kamena.
2. Formiranje ležišta za kamen.
3. Formirano ležište.
4. Dijamant sjeda u svoje ležište.
5. Učvršćivanje kamena u ležištu.
6. Oblikovanje vrhova.
7. Završna obrada nakon dovršenog oblikovanja.
8. Potpuno ugrađeni kamen.
Ugradnja dijamanta
Fascinacija dijamantom nije slučajna. Tako rijedak i vječan, neuništivim sjajem simbolizira najljepše trenutke. Upravo zato, kada se razmišlja o zaručničkom prstenu, prstenu koji se uzima jednom u životu razmišlja se i o dijamantu. Taj vrijedni kamen ugrađuje se u prsten kroz nekoliko faza postupka, koji vam u nizu fotografija ovdje prikazujemo.